Imunitet - dinamičan čuvar zdravlja
Jedan moj dragi kolega fitoterapeut ima odličnu izreku; kad netko kaže imunitet, obično se misli na nekog malog policajca u tijelu koji hoda okolo sa batom i udara bakterije po čelu. Slikovito rečeno, to i jeste jedan dio imuniteta. No, manje je poznato da je on zadužen za niz drugih štetnih ili potencijalno štetnih procesa unutar organizma. Spomenimo samo neke; toksini, visokoreaktivne oksidacijske tvari, zračenja koja oštećuju DNA, opasni mutirajući procesi u stanicama (koji mogu dovesti do pojave karcinoma i sl.)...sve to i još nekoliko desetina stvari predstavljaju zadaće imunološkog sustava, koji je izuzetno kompleksan i sveprisutan u svim organima. Neki organi, poput kože ili jetre, imaju svoje specijalizirane imunitete unutar postojećeg imuniteta, služe mu da prepoznaju i prokažu uljeza ili čak same obave egzekuciju. Čovjek je tvrđava u kojoj imunitet vodi brigu o sigurnosti, poput vojske i inžinjeraca – vojnici progone, zarobljavaju i ubijaju sve što je prijetnja, a inžinjerci vode brigu o popravcima koje neprijatelj napravi. Savršen sustav ukoliko savršeno funkcionira.
Jak“ i „slab“ imunitet
Alternativci i medicinari podjednako vole optužiti imunitet ukoliko nastupi bolest. Jasno je da tada postoji problem u sustavu sigurnosti, pa se poseže za biljkama koje se nazivaju „imunostimulansi“. Polazi se od pretpostavke da je imunitet „slab“, pa ga trebamo pojačati. Zaista, postoje biljne i sintetičke supstance koje dižu imunitet na svim razinama, te tako pomažu tijelu da se bori sa bolešću. No, da li je to uvijek zdravo? Tu se javlja pojam autoimune bolesti ili reakcije. Jak imunitet je nešto što zaista želimo, no ponekad je dodatno jačanje imuniteta štetno, jer se može loše odraziti na naše zdravlje. Primjerice, ljudi koji pate od autoimunih bolesti (bolesti i kojima imunitet napada vlastito tijelo), dodatna imunostimilacija može pogoršati osnovnu bolest. Također, prejak imunološki odgovor može kolateralno oštetiti naše tijelo i zakomplicirati stanje (poput streptokokne upale pluća, gdje pretjerana imunološka obrana uništava i streptokok i tkivo). Osobno smatram da bismo trebali govoriti o OPTIMALNOM RADU IMUNOLOŠKOG SUSTAVA, ni prejakom, ni preslabom. Zato među biljkama postoji predivna grupa koja se naziva IMUNOMODULATORI. Oni uravnotežuju imunološki sustav, pojačavaju ga gdje je potrebno i supresiraju gdje je prejak. Zahvala Prirodi na tome!
U svakom slučaju, trebamo se truditi da imunološki sustav funkcionira uravnoteženo, a to podrazumjeva pametno i svrsishodno uzimanje biljaka i preparata, kad treba i koliko treba.
Alternativci i medicinari podjednako vole optužiti imunitet ukoliko nastupi bolest. Jasno je da tada postoji problem u sustavu sigurnosti, pa se poseže za biljkama koje se nazivaju „imunostimulansi“. Polazi se od pretpostavke da je imunitet „slab“, pa ga trebamo pojačati. Zaista, postoje biljne i sintetičke supstance koje dižu imunitet na svim razinama, te tako pomažu tijelu da se bori sa bolešću. No, da li je to uvijek zdravo? Tu se javlja pojam autoimune bolesti ili reakcije. Jak imunitet je nešto što zaista želimo, no ponekad je dodatno jačanje imuniteta štetno, jer se može loše odraziti na naše zdravlje. Primjerice, ljudi koji pate od autoimunih bolesti (bolesti i kojima imunitet napada vlastito tijelo), dodatna imunostimilacija može pogoršati osnovnu bolest. Također, prejak imunološki odgovor može kolateralno oštetiti naše tijelo i zakomplicirati stanje (poput streptokokne upale pluća, gdje pretjerana imunološka obrana uništava i streptokok i tkivo). Osobno smatram da bismo trebali govoriti o OPTIMALNOM RADU IMUNOLOŠKOG SUSTAVA, ni prejakom, ni preslabom. Zato među biljkama postoji predivna grupa koja se naziva IMUNOMODULATORI. Oni uravnotežuju imunološki sustav, pojačavaju ga gdje je potrebno i supresiraju gdje je prejak. Zahvala Prirodi na tome!
U svakom slučaju, trebamo se truditi da imunološki sustav funkcionira uravnoteženo, a to podrazumjeva pametno i svrsishodno uzimanje biljaka i preparata, kad treba i koliko treba.
Hrana za imunitet
Pod imunitet spadaju i oksidativni štetni procesi, tj. njihovi proizvodi slobodni radikali. Rame uz rame s njima nalaze se toksini, unešeni putem hrane, kroz kožu ili putem disanja. Neki od njih proizvod su unutarnjih metaboličkih procesa, no stvar se ne mijenja; moraju se neutralizirati i što prije izbaciti iz organizma. Tada na scenu stupaju antioksidansi, spojevi koji zarobljavaju i neutraliziraju štetne molekule i toksine, gotovo isto kao što policija miče prijestupnike sa cesta i predaje ih pravosudnim tijelima. Antioksidansi se mogu uzimati kroz hranu ili kroz suplementaciju (dodatke prehrani).
VITAMIN C (L-askorbinska kiselina) – još od riješavanja mornarskih problema sa skorbutom, vitamin C je obećavao mnogo. Danas je jedan od najpotentnijih antioksidanasa za vrlo širok spektar slobodnih radikala i njihovo mjesto nastanka. Uz to, vrlo je efikasan u borbi protiv mikroba. Nalazi se u voću i povrću; šipak, crni ribiz, aronija, trešnja, citrusi, kivi, paprika, kupus, rajčica i listano povrće.
VITAMIN E (tokoferol, tokotrienol) – otkriven je kao „antisterilitetni vitamin“ jer je pomagao ženkama laboratorijskih miševa da održe trudnoću. Najvažnija uloga tokoferola je prevencija oksidacije masnih kiselina u membranama stanica, pa ga povezuju sa spriječavanjem starenja. Izvori vitamina E su ulje pšeničnih klica, ulje repice, suncokretovo ulje, bademi, kiririki, jaja, mlijeko, te ulje kukuruznih klica.
BETA-KAROTEN (provitamin A) – je narančasta boja mrkve i još nekih drugih biljaka. Vrlo potentan vodotopivi oblik vitamina A lako se „kreće“ po tijelu i ima niz antioksidativnih uloga, npr. pomaže osjetljivoj koži u prevenciji oštećenja od UV zraka. Izuzetan je pomagač vitaminu E, te pomaže u njegovom nedostatku. Karotenoidi se nalaze u korijenastom povrću i većini voća narančaste boje.
ČEŠNJAK (Allium sativum) predstavlja borca protiv mikroba zahvaljujući sumpornim spojevima. Jedite češnjak što češće ili uzimajte tinkturu – možda ćete izgubiti prijatelje ali ćete zato dobiti zdravlje. I imat ćete uvijek mjesto u javnom prijevozu.
MED je odavno poznata hrana za jačanje imuniteta, posebno ako u njemu ima matične mliječi i propolisa. Kemijski vrlo kompleksna smjesa najrazličitijih prirodnih molekula stoljećima je poznata kao garancija za dobro zdravlje ako se uzima samo jedna žlica svaki dan. Mali oprez dijabetičarima da ne pretjeraju sa uzimanjem meda.
Pod imunitet spadaju i oksidativni štetni procesi, tj. njihovi proizvodi slobodni radikali. Rame uz rame s njima nalaze se toksini, unešeni putem hrane, kroz kožu ili putem disanja. Neki od njih proizvod su unutarnjih metaboličkih procesa, no stvar se ne mijenja; moraju se neutralizirati i što prije izbaciti iz organizma. Tada na scenu stupaju antioksidansi, spojevi koji zarobljavaju i neutraliziraju štetne molekule i toksine, gotovo isto kao što policija miče prijestupnike sa cesta i predaje ih pravosudnim tijelima. Antioksidansi se mogu uzimati kroz hranu ili kroz suplementaciju (dodatke prehrani).
VITAMIN C (L-askorbinska kiselina) – još od riješavanja mornarskih problema sa skorbutom, vitamin C je obećavao mnogo. Danas je jedan od najpotentnijih antioksidanasa za vrlo širok spektar slobodnih radikala i njihovo mjesto nastanka. Uz to, vrlo je efikasan u borbi protiv mikroba. Nalazi se u voću i povrću; šipak, crni ribiz, aronija, trešnja, citrusi, kivi, paprika, kupus, rajčica i listano povrće.
VITAMIN E (tokoferol, tokotrienol) – otkriven je kao „antisterilitetni vitamin“ jer je pomagao ženkama laboratorijskih miševa da održe trudnoću. Najvažnija uloga tokoferola je prevencija oksidacije masnih kiselina u membranama stanica, pa ga povezuju sa spriječavanjem starenja. Izvori vitamina E su ulje pšeničnih klica, ulje repice, suncokretovo ulje, bademi, kiririki, jaja, mlijeko, te ulje kukuruznih klica.
BETA-KAROTEN (provitamin A) – je narančasta boja mrkve i još nekih drugih biljaka. Vrlo potentan vodotopivi oblik vitamina A lako se „kreće“ po tijelu i ima niz antioksidativnih uloga, npr. pomaže osjetljivoj koži u prevenciji oštećenja od UV zraka. Izuzetan je pomagač vitaminu E, te pomaže u njegovom nedostatku. Karotenoidi se nalaze u korijenastom povrću i većini voća narančaste boje.
ČEŠNJAK (Allium sativum) predstavlja borca protiv mikroba zahvaljujući sumpornim spojevima. Jedite češnjak što češće ili uzimajte tinkturu – možda ćete izgubiti prijatelje ali ćete zato dobiti zdravlje. I imat ćete uvijek mjesto u javnom prijevozu.
MED je odavno poznata hrana za jačanje imuniteta, posebno ako u njemu ima matične mliječi i propolisa. Kemijski vrlo kompleksna smjesa najrazličitijih prirodnih molekula stoljećima je poznata kao garancija za dobro zdravlje ako se uzima samo jedna žlica svaki dan. Mali oprez dijabetičarima da ne pretjeraju sa uzimanjem meda.
Biljke za imunitet
Prvi izbor je ehinaceja (Ehinacea purpurea), predivni cvjet čija tinktura ili SPIF/EPS pruža brze imunomodulirajuće rezultate. Uzima se 3-5 puta na dan (varijabilni omjeri, ovisno koji preparat koristimo), može se koristiti do 6 tjedana, iako najbolje rezultate daje unutar prvog tjedna. Dobro se kombinira sa protuvirusnim ili protubakterijskim biljkama (čempres, timijan...). Ehinaceja je jedna od onih „must-have“ biljaka u vašoj kućnoj ljekarni, koje mogu koristiti i djeca u dječjim omjerima.
Crni kim ulje (Nigella sativa) je moj osobni izbor za imunitet na dulje staze. Timokinon, njegova aktivna supstanca, treba vremena za usklađenje imunološki sustav, pa se uzima 25 kapi – 2 puta na dan, djeca do 10 kapi, više mjeseci. Crni kim je pravi imunomodulator, koji se može uzimati i kod nekih autoimunih bolesti, ali za to je potrebno konzultirati se sa stručnom osobom. Odličan je kod prevencije astme i alergija, ali samo ako se počne uzimati dovoljno vremena prije pojave alergena.
Čajevac eterično ulje (Melaleuca alternifolia) je možda najpoznatije eterično ulje, specifičnog dezinfekcijskog mirisa i velike snage. Osim što je snažan imunostimulator, čajevac je i izuzetan protuvirusni i protubakterijski borac. On bi mogao biti onaj mali policajac sa početka ovog teksta, koji „lovi“ loše momke po tijelu. Najjednostavniji način njegove aplikacije je nanošenje 2-3 kapi na stopala prije spavanja; vrlo tanka koža omogućit će brz prelazak eteričnog ulja u krv gdje postaje aktivan i kao imunostimulator i kao lovac na bakterije i viruse. Mogu ga koristiti i djeca. Slična djelovanja imaju eterična ulja niaulija, kajeputa i ravensare.
Timijan satureioides eterično ulje (Thymus satureioides) je posebna vrsta timijana, djeluje kao regulator pretjeranog imunološkog odgovora, pa se može koristiti kod kroničnih upala.
Imela (Viscum album) sa svojim lektinima djeluje imunostimulirajuće (može se koristiti kod tumora), no ne smije se davati kod autoimunih bolesti.
Noni (Morinda citrifolia) je popularna biljka sa imunomodulirajućim djelovanjem, vrlo korisna kod dugogodišnjih kroničnih bolesti.
Sibirski / korejski ginseng (Eleuterococcus senticosus/Panax ginseng) spadaju u grupu adaptogena, ali imaju i imunomodulirajuće djelovanje. Mogu regulirati imunološki odgovor a ujedno adaptirati tijelo na stres zbog nastale bolesti. Pošto se radi o adaptogenim stimulansima, potreban je savjet kod stručne osobe.
List crnog ribiza (Ribes nigrum) smanjuje upalne procese, pa se koristi kod regulacije imunološkog odgovora u reumatoidnom artritisu ili alergijama.
Majčina dušica (Thymus serpyllum) može se uzimati kao jednostavan čaj. Timol i karvakrol su fenolni spojevi u njoj, koji mogu imati imunostimulirajuće djelovanje, te antibakterijsko djelovanje na infekte u urinarnom traktu.
Prvi izbor je ehinaceja (Ehinacea purpurea), predivni cvjet čija tinktura ili SPIF/EPS pruža brze imunomodulirajuće rezultate. Uzima se 3-5 puta na dan (varijabilni omjeri, ovisno koji preparat koristimo), može se koristiti do 6 tjedana, iako najbolje rezultate daje unutar prvog tjedna. Dobro se kombinira sa protuvirusnim ili protubakterijskim biljkama (čempres, timijan...). Ehinaceja je jedna od onih „must-have“ biljaka u vašoj kućnoj ljekarni, koje mogu koristiti i djeca u dječjim omjerima.
Crni kim ulje (Nigella sativa) je moj osobni izbor za imunitet na dulje staze. Timokinon, njegova aktivna supstanca, treba vremena za usklađenje imunološki sustav, pa se uzima 25 kapi – 2 puta na dan, djeca do 10 kapi, više mjeseci. Crni kim je pravi imunomodulator, koji se može uzimati i kod nekih autoimunih bolesti, ali za to je potrebno konzultirati se sa stručnom osobom. Odličan je kod prevencije astme i alergija, ali samo ako se počne uzimati dovoljno vremena prije pojave alergena.
Čajevac eterično ulje (Melaleuca alternifolia) je možda najpoznatije eterično ulje, specifičnog dezinfekcijskog mirisa i velike snage. Osim što je snažan imunostimulator, čajevac je i izuzetan protuvirusni i protubakterijski borac. On bi mogao biti onaj mali policajac sa početka ovog teksta, koji „lovi“ loše momke po tijelu. Najjednostavniji način njegove aplikacije je nanošenje 2-3 kapi na stopala prije spavanja; vrlo tanka koža omogućit će brz prelazak eteričnog ulja u krv gdje postaje aktivan i kao imunostimulator i kao lovac na bakterije i viruse. Mogu ga koristiti i djeca. Slična djelovanja imaju eterična ulja niaulija, kajeputa i ravensare.
Timijan satureioides eterično ulje (Thymus satureioides) je posebna vrsta timijana, djeluje kao regulator pretjeranog imunološkog odgovora, pa se može koristiti kod kroničnih upala.
Imela (Viscum album) sa svojim lektinima djeluje imunostimulirajuće (može se koristiti kod tumora), no ne smije se davati kod autoimunih bolesti.
Noni (Morinda citrifolia) je popularna biljka sa imunomodulirajućim djelovanjem, vrlo korisna kod dugogodišnjih kroničnih bolesti.
Sibirski / korejski ginseng (Eleuterococcus senticosus/Panax ginseng) spadaju u grupu adaptogena, ali imaju i imunomodulirajuće djelovanje. Mogu regulirati imunološki odgovor a ujedno adaptirati tijelo na stres zbog nastale bolesti. Pošto se radi o adaptogenim stimulansima, potreban je savjet kod stručne osobe.
List crnog ribiza (Ribes nigrum) smanjuje upalne procese, pa se koristi kod regulacije imunološkog odgovora u reumatoidnom artritisu ili alergijama.
Majčina dušica (Thymus serpyllum) može se uzimati kao jednostavan čaj. Timol i karvakrol su fenolni spojevi u njoj, koji mogu imati imunostimulirajuće djelovanje, te antibakterijsko djelovanje na infekte u urinarnom traktu.
Kada uzimati biljke za imunitet?
Imati stalno „nabildan“ imunitet nije zdravo. Kao i svi sustavi u organizmu, taj rad ima svoje uspone i padove. Imunomodulacija bi značila optimalan rad imunološkog sustava u skladu sa homeostazom organizma. Naravno da će se desiti stresovi ili promjene u tijelu koje će poljuljati tu ravnotežu. To mogu napraviti i smjene godišnjih doba. Sve su to razdoblja kada treba razmišljati o imunostimulaciji ili imunomodulaciji. Npr. ako želite izbjeći alergije na pelud biljaka, potrebno je da počnete piti ulje crnog kima najkasnije do kraja 1 mjeseca. Ako primjetite da se kolege u poduzeću počinju razboljevati, najbolje je početi uzimati ehinaceju. Ako primjetite da nastaje epidemija gripe u školi vašeg djeteta, počnite mu mazati stopala uljem čajevca i davati mu EPS ehinaceje – isto je ako se razboli, s tim da dodate čaj od majčine dušice u tu kombinaciju. Ako primjetite da vam se kronična upala lakta razbuktala, namažite zglob uljnom mješavinom u kojoj ima ulja timijana satureioidesa i njemačke kamilice, a oralno uzmite SIPF/EPS crnog ribiza. Sve su to intervencije na imunološki sustav na različitim razinama.
Imunostimulirajuće biljke su pravi izbor u pravo vrijeme, pa je nepotrebno uzimati ih stalno ili u vrijeme kada to nije potrebno (npr. sredina ljeta). Ukoliko niste sigurni, savjetujte se sa stručnom osobom.
Imati stalno „nabildan“ imunitet nije zdravo. Kao i svi sustavi u organizmu, taj rad ima svoje uspone i padove. Imunomodulacija bi značila optimalan rad imunološkog sustava u skladu sa homeostazom organizma. Naravno da će se desiti stresovi ili promjene u tijelu koje će poljuljati tu ravnotežu. To mogu napraviti i smjene godišnjih doba. Sve su to razdoblja kada treba razmišljati o imunostimulaciji ili imunomodulaciji. Npr. ako želite izbjeći alergije na pelud biljaka, potrebno je da počnete piti ulje crnog kima najkasnije do kraja 1 mjeseca. Ako primjetite da se kolege u poduzeću počinju razboljevati, najbolje je početi uzimati ehinaceju. Ako primjetite da nastaje epidemija gripe u školi vašeg djeteta, počnite mu mazati stopala uljem čajevca i davati mu EPS ehinaceje – isto je ako se razboli, s tim da dodate čaj od majčine dušice u tu kombinaciju. Ako primjetite da vam se kronična upala lakta razbuktala, namažite zglob uljnom mješavinom u kojoj ima ulja timijana satureioidesa i njemačke kamilice, a oralno uzmite SIPF/EPS crnog ribiza. Sve su to intervencije na imunološki sustav na različitim razinama.
Imunostimulirajuće biljke su pravi izbor u pravo vrijeme, pa je nepotrebno uzimati ih stalno ili u vrijeme kada to nije potrebno (npr. sredina ljeta). Ukoliko niste sigurni, savjetujte se sa stručnom osobom.
Posebno upozorenje: ne pretjerujte s ničim i slijedite upute o dozi i vremenu uzimanja! Antioksidansi i imunostimulansi mogu postati opasni po zdravlje ukoliko zlouporabite njihovu moć.