Jačanje imuniteta - drenaža jetre i revitalizacija prehranom
Ljeto je vrijeme kada se svi osjećamo dobro. Punimo se sunčevom energijom, udišemo aerosol iz mora u kojem se kupamo, proizvodimo vitamin D putem kože, jedemo nešto lakše namirnice….u svakom slučaju, imamo osjećaj da smo u potpunosti zdravi. Čak i osobe sa težim oboljenjima poput lupusa i rematoidnog artitisa kažu da su im bolovi manji, da bolje spavaju i da su na putu izlječenja. Ljeto je nesumnjivo vrijeme obnove organizma, ali skriva i neke zamke na koje moramo biti spremni. Sigurno vam je poznata iznenadna pojava tajanstvenih viroza krajem 9 i tijekom 10 mjeseca, kada mnogi gore navedeni zdravi i čili, odjednom završe u krevetu sa visokom temperaturom i bolovima u zglobovima.
Vrijeme obnove ali i iscrpljivanja
Ljetni režim funkcioniranja organizma prilično je različit od onog u zimskom periodu. Velika količina gubitka vode (i njene slabe rehidracije) i preusmjeravanje energije za grijanje tijela na druge sustave čini nas vrlo osjetljivima na promjene koje nadolaze. S druge strane, hrana koju konzumiramo uglavnom je siromašnija mastima, posebno polizasićenima, pa se time narušava gradivni integritet tijela. Mišićna masa, uglavnom uspavana tijekom zimskih mjeseci, sada je glavni potrošač resursa. Sve to i još mnogo stvari ostavlja mogućnost slabijeg imunološkog odgovora kada se pojave sezonski mikroorgranizmi. I tako iz stanja potpunog zdravlja možemo ući u krevet i tamo provesti nekoliko nemirnih, znojnih dana.
Ne zaboravimo i naše junačenje u pogledu oblačenja; nerijetko ćemo vidjeti ljude koji nose kratke rukave kada je već savršeno jasno da ljeta više nema. Tijelu treba nešto vremena za prilagodbu, ono se i dalje znoji kao da je ljeto, a zrak postaje hladan…i onda je kriva neka viroza „koja se iznenada pojavila u našem gradu“. Virusi su mikroorganizmi na granici živog i neživog, uglavnom su uvijek tu i samo čekaju da domaćinima padne imunitet zbog neodgovornog ponašanja prema tijelu, te tada iskoriste priliku.
Ljetni režim funkcioniranja organizma prilično je različit od onog u zimskom periodu. Velika količina gubitka vode (i njene slabe rehidracije) i preusmjeravanje energije za grijanje tijela na druge sustave čini nas vrlo osjetljivima na promjene koje nadolaze. S druge strane, hrana koju konzumiramo uglavnom je siromašnija mastima, posebno polizasićenima, pa se time narušava gradivni integritet tijela. Mišićna masa, uglavnom uspavana tijekom zimskih mjeseci, sada je glavni potrošač resursa. Sve to i još mnogo stvari ostavlja mogućnost slabijeg imunološkog odgovora kada se pojave sezonski mikroorgranizmi. I tako iz stanja potpunog zdravlja možemo ući u krevet i tamo provesti nekoliko nemirnih, znojnih dana.
Ne zaboravimo i naše junačenje u pogledu oblačenja; nerijetko ćemo vidjeti ljude koji nose kratke rukave kada je već savršeno jasno da ljeta više nema. Tijelu treba nešto vremena za prilagodbu, ono se i dalje znoji kao da je ljeto, a zrak postaje hladan…i onda je kriva neka viroza „koja se iznenada pojavila u našem gradu“. Virusi su mikroorganizmi na granici živog i neživog, uglavnom su uvijek tu i samo čekaju da domaćinima padne imunitet zbog neodgovornog ponašanja prema tijelu, te tada iskoriste priliku.
Fitoterapijski postupci nakon ljeta
Ljeti su čajevi neprivlačni za konzumaciju, posebno ako su topli. One hladne još nekako podnosimo. Srećom, čajeve možemo i rahladiti, te što prije popiti da nebi izgubili ljekovito djelovanje. Npr. čaj od majčine dušice djeluje lagano imunostimulirajuće i protumikrobno, posebno ako u njega stavimo i dvije žličice prirodnog meda. Time ćemo prevenirati i vrlo česte infekcije mokraćnog sustava, koje se kao prve javljaju i prije prestanka ljeta.
Ulje crnog kima (Nigella sativa) trebalo bi postati prva i zadnja stvar koju ćemo konzumirati u danu, 25 kapi uz doručak i večeru. Crni kim je odličan za imunutet, ali ne djeluje trenutačno, nego sa otklonom od mjesec do 45 dana, pa bi bilo dobro da ga se počne uzimati što prije. Nemojte da vas odbije njegov specifičan i često neugodan oštar okus – upravo u tom okusu je snaga ovog ulja.
Ukoliko osjećate da vas umara neka rana prehlada, tada je vrijeme za brze imunostimulatore, poput SIPF/EPS pripravka ehinaceje, koju možete kupiti u svakoj boljoj ljekarni. To su integralne otopine cijele biljke, koje se piju 3-5 puta na dan po 5ml u čaši vode, maksimalno 15 dana. Tu je i polisaharid beta-glukan u desetine ljekarničkih verzija, koji također možete nabaviti u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama.
Ukoliko želite napraviti drenažu jetre, sada je dobro vrijeme za to. Možete to učiniti posebnim ekstraktima EPS/SIPF artičoke, velikog čička, maslačka ili crne rotkve u roku od 21 dan. Time ćete se riješiti dodatnog balasta u jetri kojeg ste možda natovarili tijekom ljeta, te ćete time poboljšati učinkovitost jetre kao organa. Službena medicina još uvijek u potpunosti ne priznaje smisao i potrebu drenaže jetre, no kaofitoterapeut sa kojom godinom iskustva primjećujem da ovakav postupak zaista može pomoći. Jedna opaska; ukoliko imate nekih zdravstvenih problema ili uzimate bilo kakvu terapiju lijekovima, posavjetujte se sa stručnom osobom, jer drenaža jetre može promjeniti njihov metabolizam i učinkovitost. Naša namjera je da se osjećate bolje, a ne da zakomplicirate svoje zdravstveno stanje. Biljke su naši prijatelji samo ako ih koristimo prema pravilima struke.
U fitoterapiji postoji grupa biljaka koja se naziva adaptogeni. Oni su specifični po tome što smanjuju osjetljivost tijela na psihofizički stres i povisuju prag otpornosti. Među korisnicima adaptigena su astronauti, vojni piloti, podmorničari, ekstremni planinari i alpinisti, te još neki rodovi vojske koji zahtjevaju ekstremne napore i visoke doze psihofizičkog stresa. Ovo je vrijeme za njihovu uporabu. Radi se o nekoliko biljaka tj. njihovih pripravaka. Među prvima je poznata rodiola, pa korejski i sibirski ginseng, shizandra, cordyceps, te ashwaganda. Svaki od tih adaptogena ima neke svoje specifične učinke, a moj prvi izbor je rodiola (ružičasti žednjak, zlatni tj, arktički korijen). Ona ima najmanje interakcija sa lijekovima i prilično je sigurna biljka za svakodnevnu uporabu. Ipak, ukoliko imate neku terapiju lijekovima, obratite se stručnjaku.
Ljeti su čajevi neprivlačni za konzumaciju, posebno ako su topli. One hladne još nekako podnosimo. Srećom, čajeve možemo i rahladiti, te što prije popiti da nebi izgubili ljekovito djelovanje. Npr. čaj od majčine dušice djeluje lagano imunostimulirajuće i protumikrobno, posebno ako u njega stavimo i dvije žličice prirodnog meda. Time ćemo prevenirati i vrlo česte infekcije mokraćnog sustava, koje se kao prve javljaju i prije prestanka ljeta.
Ulje crnog kima (Nigella sativa) trebalo bi postati prva i zadnja stvar koju ćemo konzumirati u danu, 25 kapi uz doručak i večeru. Crni kim je odličan za imunutet, ali ne djeluje trenutačno, nego sa otklonom od mjesec do 45 dana, pa bi bilo dobro da ga se počne uzimati što prije. Nemojte da vas odbije njegov specifičan i često neugodan oštar okus – upravo u tom okusu je snaga ovog ulja.
Ukoliko osjećate da vas umara neka rana prehlada, tada je vrijeme za brze imunostimulatore, poput SIPF/EPS pripravka ehinaceje, koju možete kupiti u svakoj boljoj ljekarni. To su integralne otopine cijele biljke, koje se piju 3-5 puta na dan po 5ml u čaši vode, maksimalno 15 dana. Tu je i polisaharid beta-glukan u desetine ljekarničkih verzija, koji također možete nabaviti u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama.
Ukoliko želite napraviti drenažu jetre, sada je dobro vrijeme za to. Možete to učiniti posebnim ekstraktima EPS/SIPF artičoke, velikog čička, maslačka ili crne rotkve u roku od 21 dan. Time ćete se riješiti dodatnog balasta u jetri kojeg ste možda natovarili tijekom ljeta, te ćete time poboljšati učinkovitost jetre kao organa. Službena medicina još uvijek u potpunosti ne priznaje smisao i potrebu drenaže jetre, no kaofitoterapeut sa kojom godinom iskustva primjećujem da ovakav postupak zaista može pomoći. Jedna opaska; ukoliko imate nekih zdravstvenih problema ili uzimate bilo kakvu terapiju lijekovima, posavjetujte se sa stručnom osobom, jer drenaža jetre može promjeniti njihov metabolizam i učinkovitost. Naša namjera je da se osjećate bolje, a ne da zakomplicirate svoje zdravstveno stanje. Biljke su naši prijatelji samo ako ih koristimo prema pravilima struke.
U fitoterapiji postoji grupa biljaka koja se naziva adaptogeni. Oni su specifični po tome što smanjuju osjetljivost tijela na psihofizički stres i povisuju prag otpornosti. Među korisnicima adaptigena su astronauti, vojni piloti, podmorničari, ekstremni planinari i alpinisti, te još neki rodovi vojske koji zahtjevaju ekstremne napore i visoke doze psihofizičkog stresa. Ovo je vrijeme za njihovu uporabu. Radi se o nekoliko biljaka tj. njihovih pripravaka. Među prvima je poznata rodiola, pa korejski i sibirski ginseng, shizandra, cordyceps, te ashwaganda. Svaki od tih adaptogena ima neke svoje specifične učinke, a moj prvi izbor je rodiola (ružičasti žednjak, zlatni tj, arktički korijen). Ona ima najmanje interakcija sa lijekovima i prilično je sigurna biljka za svakodnevnu uporabu. Ipak, ukoliko imate neku terapiju lijekovima, obratite se stručnjaku.
Nutricionistički postupci nakon ljeta
Ciljevi prehrane nakon ljeta su obnova organizma, njegova prilagodba na zimu i zadržavanje tjelesne težine na +/- 5%.Idemo po redu.
Obnova organizma postiže se uravnoteženom prehranom, u kojoj moramo imati dovoljne količine bjelančevina, prirodnih masti i ugljikohidrata. Prema trenutnim službenim vrijednostima, ugljikohidrata bi trebalo biti do 60% (kruh, pašta, riža, krompir, šećeri...), masti do 25% (ulja u kuhanom ili sirovom obliku, masti iz mesa...) i proteina do 15% (bjelančevine iz mesa i biljaka). Moji savjeti se nešto razlikuju od službenih savjeta; preporučujem da ugljikohidrate smanjite ispod 40%, dok prirodne masti i proteini trebaju biti mnogo više zastupljene. Što to znači u realnosti? Smanjite unos kruha, krompira, pašte i riže, a povećajte unos prirodnih masti (ako nemate zabranu zbog masnoće u krvi) i bjelančevina putem mesa, pogotovo ribe. Mediteranska prehrana koja je uobičajena u našim krajevima može biti zanimljiv vodič kako i koliko jesti.
Uz to, preporučujem uzimanje povećane doze vitamina C (referentna vrijednost je 60mg, što može biti nedovoljno, te bi trebalo povećati na 250-500mg/dan). On nam je potreban za antioksidativno djelovanje koje je bitno u prilagodbi organizma. Antioksidansi, inače vrlo popularni u današnjem svijetu, sada su poželjni i sada je vrijeme da se posegne za njima. Uz vitamin C tu su pripravci od aronije, polifenoli iz bobičastog voća i još mnogi preparati.
Ciljevi prehrane nakon ljeta su obnova organizma, njegova prilagodba na zimu i zadržavanje tjelesne težine na +/- 5%.Idemo po redu.
Obnova organizma postiže se uravnoteženom prehranom, u kojoj moramo imati dovoljne količine bjelančevina, prirodnih masti i ugljikohidrata. Prema trenutnim službenim vrijednostima, ugljikohidrata bi trebalo biti do 60% (kruh, pašta, riža, krompir, šećeri...), masti do 25% (ulja u kuhanom ili sirovom obliku, masti iz mesa...) i proteina do 15% (bjelančevine iz mesa i biljaka). Moji savjeti se nešto razlikuju od službenih savjeta; preporučujem da ugljikohidrate smanjite ispod 40%, dok prirodne masti i proteini trebaju biti mnogo više zastupljene. Što to znači u realnosti? Smanjite unos kruha, krompira, pašte i riže, a povećajte unos prirodnih masti (ako nemate zabranu zbog masnoće u krvi) i bjelančevina putem mesa, pogotovo ribe. Mediteranska prehrana koja je uobičajena u našim krajevima može biti zanimljiv vodič kako i koliko jesti.
Uz to, preporučujem uzimanje povećane doze vitamina C (referentna vrijednost je 60mg, što može biti nedovoljno, te bi trebalo povećati na 250-500mg/dan). On nam je potreban za antioksidativno djelovanje koje je bitno u prilagodbi organizma. Antioksidansi, inače vrlo popularni u današnjem svijetu, sada su poželjni i sada je vrijeme da se posegne za njima. Uz vitamin C tu su pripravci od aronije, polifenoli iz bobičastog voća i još mnogi preparati.
Zadržavanje tjelesne težine
Zadržavanje tjelesne težine je najzahtjevniji dio prehrane u jeseni i zimi. Početkom proljeća imamo visoku dozu motivacije i zaista možemo postići željenu tjelesnu težinu, no motivacijska energija sa pojavom jeseni opada, pa si dopuštamo nešto kaloričnije i slađe obroke. Uz to, tijelo polagano usporava metabolizam i sprema masnoću za hladnije dane (evolucijski relikt iz prošlosti, kada nije bilo velikih prehrambenih centara za opskrbu hranom). I tada se dešava nadaleko poznati „yo-yo“ efekt, vraćanje stare tjelesne težine plus desetak posto.
Sada kada ste toga svjesni, pokušajte održati prehrambene navike koje ste imali tijekom proljeća i ljeta. To nebi trebao biti problem s obzirom na veliki izbor hrane koje imamo u trgovinama. Glavni krivac za naglo debljanje su povišene doze ugljikohidrata koje počinjemo uzimati u kasnu jesen i u zimi. Još jednom ponavljam, ugljikohidrati nisu samo šećeri u kolačima i sokovima, to su i krompir, i tjestenina, i riža, i kruh i još mnoge stvari koje nužno nemaju sladak okus. No, biokemijski gledano, za tijelo su sve to šećeri koje će pohraniti u salo ukoliko ga bude bilo više nego što je potrebno. S obzirom da ono dodatno sprema zalihe za zimu, sa ugljikohidratima zbilja treba postupati vrlo oprezno.
Zadržavanje tjelesne težine je najzahtjevniji dio prehrane u jeseni i zimi. Početkom proljeća imamo visoku dozu motivacije i zaista možemo postići željenu tjelesnu težinu, no motivacijska energija sa pojavom jeseni opada, pa si dopuštamo nešto kaloričnije i slađe obroke. Uz to, tijelo polagano usporava metabolizam i sprema masnoću za hladnije dane (evolucijski relikt iz prošlosti, kada nije bilo velikih prehrambenih centara za opskrbu hranom). I tada se dešava nadaleko poznati „yo-yo“ efekt, vraćanje stare tjelesne težine plus desetak posto.
Sada kada ste toga svjesni, pokušajte održati prehrambene navike koje ste imali tijekom proljeća i ljeta. To nebi trebao biti problem s obzirom na veliki izbor hrane koje imamo u trgovinama. Glavni krivac za naglo debljanje su povišene doze ugljikohidrata koje počinjemo uzimati u kasnu jesen i u zimi. Još jednom ponavljam, ugljikohidrati nisu samo šećeri u kolačima i sokovima, to su i krompir, i tjestenina, i riža, i kruh i još mnoge stvari koje nužno nemaju sladak okus. No, biokemijski gledano, za tijelo su sve to šećeri koje će pohraniti u salo ukoliko ga bude bilo više nego što je potrebno. S obzirom da ono dodatno sprema zalihe za zimu, sa ugljikohidratima zbilja treba postupati vrlo oprezno.
Budite oprezni u prijelaznom periodu ljeto-jesen-zima. Nagle temperaturne oscilacije, pojava hladnih vjetrova dok je zrak još topao, ljetni način oblačenja i još ponešto navika iz ljeta mogla bi vas otjerati u krevet.